Tijekom svibnja i lipnja 2003. proveden je skrining šećerne bolesti u Samoboru. Bilo je pozvano 627 osoba starijih od 45 godina sa BMI > 25 te RR >140/90. Odazvalo se 313 ili 50 % i to 43,5% muškaraca i 54,71 % žena. Prema ADA klasifikaciji ispitanike smo podijelili u grupe. U grupi ŠUK 4,0-6,0 mmol/L bilo je 76,67% sa prosječnim BMI 29; i RR137/85. U grupi 6,1-6,9 mmol/L 12,7% sa prosječnim BMI 30, i RR 144/87, a osoba u grupi ŠUK ≥ 7,0 mmol/L je bilo 10,54% sa prosječnim BMI 33 i RR 150/88. Osobe sa ŠUK-om > 6,1 upućene su svojim ordinariusima na dalju obradu. Kompletan rad: Skrining šećerne bolesti u Samoboru .
Termin šećerna bolest označava metabolički poremećaj multiple etiologije karakteriziran kroničnom hiperglikemijom. ( povišenom razinom šećera u krvi). Šećerna bolest je najčešća metabolička bolest.). Bolest je klasificirana u nekoliko tipova. Nama je u screeningu interesantan Tip2 dijabetesa. Tri najvažnija faktora rizika za nastanak Tip 2 dijabetesa su: nasljedni faktor, debljina te nedovoljna tjelesna aktivnost. Dijabetes je kronična , ponekad dugo vremena asimptomatska bolest. ( bolest bez simptoma, znakova ), no najčešće su komplikacije i prvi znak zbog kojeg se pacijent javlja liječniku obiteljske medicine, a to znači da je bolest trajala duže vrijeme i da je bespovratno oštetila pojedine organe tijela. Upravo su sprečavanje komplikacija kao što su: sljepoća, amputacije, zatajenje bubrega itd. cilj ranog otkrivanja šećerne bolest i ovog screeninga ( rešetanja). U SAD na sto poznatih dijabetičara dolazi 150 neotkrivenih. U Hrvatskoj je to otprilike na 100 otkrivenih 75 nepoznatih. Jedino preventivni pregledi mogu otkriti neprepoznate bolesnike i spriječiti teške komplikacije šećerne bolesti. Postoji nekoliko razloga koji podržavaju screening kao važan u otkrivanju bolesti dok je još u asimptomatskoj fazi.
1. bolest predstavlja važan zdravstveni problem, svakodnevno sa sve većim značajem
2. sama priroda i tijek bolesti su poznati
3. postoji prepoznatljivo asimptomatsko razdoblje u kojem se bolest može vrlo jednostavno otkriti
4. testovima koji su dostupni možemo relativno jednostavno i jeftino otkriti bolest upravo prije nastanka simptoma
5. započinjanje liječenja u ranoj fazi bolesti znatno doprinosi sprečavanju komplikacija
6. također vrlo je važno smanjenje troškova liječenja, ako je liječenje započeto još u asimptomatskoj fazi, čime se odgađaju komplikacije ( sljepoća, amputacije ekstremiteta, dijaliza… )
7. screening bi trebao biti kontinuiran i tada dobiva na još većem značaju.
Naravno da screeningom nema potrebe obuhvatiti cijelu populaciju.
Prema American Diabetes Assotiation – Screening for diabetes. ( Diabetes Care 2001;24 ( Suppl 1 ) : S21-S24) to su sve osobe starije od 45 godina, no test se može proširiti i na mlađe ako imaju još neke od faktora rizika za nastanka dijabetesa kao što su debljina, povišeni krvni tlak, dislipidemija (povišen kolesterol, trigliceridi)…
U provođenju skrininga aktivno su sudjelovali dr Ivica Cvetković, dr Ines Balint, sestra Karmen, sestra Štefica, mr.pharm. Patricia Potočki te mr.pharm. Ivana Fritsch - Žitnik.
Termin šećerna bolest označava metabolički poremećaj multiple etiologije karakteriziran kroničnom hiperglikemijom. ( povišenom razinom šećera u krvi). Šećerna bolest je najčešća metabolička bolest.). Bolest je klasificirana u nekoliko tipova. Nama je u screeningu interesantan Tip2 dijabetesa. Tri najvažnija faktora rizika za nastanak Tip 2 dijabetesa su: nasljedni faktor, debljina te nedovoljna tjelesna aktivnost. Dijabetes je kronična , ponekad dugo vremena asimptomatska bolest. ( bolest bez simptoma, znakova ), no najčešće su komplikacije i prvi znak zbog kojeg se pacijent javlja liječniku obiteljske medicine, a to znači da je bolest trajala duže vrijeme i da je bespovratno oštetila pojedine organe tijela. Upravo su sprečavanje komplikacija kao što su: sljepoća, amputacije, zatajenje bubrega itd. cilj ranog otkrivanja šećerne bolest i ovog screeninga ( rešetanja). U SAD na sto poznatih dijabetičara dolazi 150 neotkrivenih. U Hrvatskoj je to otprilike na 100 otkrivenih 75 nepoznatih. Jedino preventivni pregledi mogu otkriti neprepoznate bolesnike i spriječiti teške komplikacije šećerne bolesti. Postoji nekoliko razloga koji podržavaju screening kao važan u otkrivanju bolesti dok je još u asimptomatskoj fazi.
1. bolest predstavlja važan zdravstveni problem, svakodnevno sa sve većim značajem
2. sama priroda i tijek bolesti su poznati
3. postoji prepoznatljivo asimptomatsko razdoblje u kojem se bolest može vrlo jednostavno otkriti
4. testovima koji su dostupni možemo relativno jednostavno i jeftino otkriti bolest upravo prije nastanka simptoma
5. započinjanje liječenja u ranoj fazi bolesti znatno doprinosi sprečavanju komplikacija
6. također vrlo je važno smanjenje troškova liječenja, ako je liječenje započeto još u asimptomatskoj fazi, čime se odgađaju komplikacije ( sljepoća, amputacije ekstremiteta, dijaliza… )
7. screening bi trebao biti kontinuiran i tada dobiva na još većem značaju.
Naravno da screeningom nema potrebe obuhvatiti cijelu populaciju.
Prema American Diabetes Assotiation – Screening for diabetes. ( Diabetes Care 2001;24 ( Suppl 1 ) : S21-S24) to su sve osobe starije od 45 godina, no test se može proširiti i na mlađe ako imaju još neke od faktora rizika za nastanka dijabetesa kao što su debljina, povišeni krvni tlak, dislipidemija (povišen kolesterol, trigliceridi)…
U provođenju skrininga aktivno su sudjelovali dr Ivica Cvetković, dr Ines Balint, sestra Karmen, sestra Štefica, mr.pharm. Patricia Potočki te mr.pharm. Ivana Fritsch - Žitnik.
RSS Feed
